Kako posložiti puzzle – terapija senzoričke integracije u djece s autističnim poremećajima

Autizam i poremećaj senzoričkog procesuiranja

Napisala: Saša Radić, bacc.therap.occup., Senzorno Integrativni Ayres Terapeut SIAT®

U današenje vrijeme, autizam se prepoznaje kao stanje uzrokovano organskim razvojnim oštećenjem mozga u kojem prevladavaju poteškoće u društvenim interakcijama i komunikaciji te neuobičajeni obrasci ponašanja (Volkmar, Pauls, 2003). MKB-10 definira autizam kao pervazivni razvojni poremećaji, te ga dijeli na: autizam u djetinjstvu, atipični autizam, Rettov sindrom, drugi dezintegrativni poremećaji u djetinjstvu, poremećaj hiperaktivnosti povezan s duševnom zaostalošću i stereotipnim kretnjama, Aspergerov sindrom. Prema Centru za kontrolu bolesti iz Atlante (CDC – Center of Disease Control), prevalencija pervazivnog autističnog spektra bilježi stalan porast, te je u ovom trenutku 6.6 na 1000 osoba (Centers for Disease Control and Prevention, 2007). U Republici Hrvatskoj prevalencija je 0,2 na 1000 osoba (Benjak, 2011). Istraživanja uzroka autizma su mnogobrojna, no unatoč njima uzroci nisu u potpunosti razjašnjeni. Stručna i znanstvena literatura ukazuje da se radi o nasljednom neurorazvojnom poremećaju (Muhle, Trentacoste, Rapin, 2004; Bailey, Phillips, Rutler, 1996; Risch, Spiker, Lotspeich i sur, 1999; Asherson, Curran, 2001; Rutler, 2005).

Iako uvelike nedostaju istraživanja međusobne sveze poteškoća i/ili poremećaja senzoričkog procesuiranja u djece i osoba s pervazivnim razvojnim poremećajem, u ovom trenutku rezultati postojećih ukazuju na njihovu međusobnu korelaciju. Primjerice, istraživanje koje je provela Dr. Lucy Jane Miller na uzorku od 40 visoko funkcionalne djece sa autizmom ili Aspergerovim poremećajem pokazalo je da 78 % njih ima značajne znakove poremećaja senzoričkog procesuiranja.

Sveobuhvatno gledajući karakteristične poteškoće senzoričkog procesuiranja djece s autističnim i drugim pervazivnim razvojnim poremećajem vezane su uz neprimjereno senzoričko registriranje i modulaciju (vestibularnih, taktilnih, proprioceptivnog, auditornog i olfaktivnog osjeta), poteškoće diskriminacije i organizacije zaprimljenih informacija, oskudnu incijaciju, motoričko planiranje i organizaciju ponašanja, osiromašenu ideaciju i slabije razvijene/nerazvijene socijalne vještine te manjak adaptivnog ponašanja. Posljedice svega navedenog može biti varijabilan stupnja uzbuđenja, neprimjeren mišićni tonus, problem sheme tijela, problemi praksije (dispraksija), poteškoće organizacije ponašanja, poteškoće pri učenju novog, manjak ideja / manirizmi / stereotipne rutine i manjak komunikacijskih vještina.

Slika 1. Autor Melissa Zacherl, 2004. Sva prava zadržana.

Radna terapija s djecom s autističnim i drugim pervazivnim razvojnim poremećajem

Djeca s autističnim i drugim pervazivnim razvojnim poremećajem mogu imati široki dijapazon poteškoća u izvedbi aktivnosti dnevnog življenja (samozbrinjavanje, produktivnost – škola i igra, slobodno vrijeme – igra, hobiji) čime je njihov proces usvajanja, učenja i prilagodbe značajno otežan. Ranim uključenjem u radnoterapijski program može se spriječiti razvoj patoloških obrazaca koji bi dugoročno doveli do stvaranja poteškoća u izvedbi aktivnosti dnevnog života djeteta, te uzrokovali ovisnost u aktivnom sudjelovanju djeteta u životu obitelji i zajednice.

Kroz radnoterapijsku intervenciju s djetetom s autističnim i drugim pervazivnim razvojnim poremećajem može se poboljšati slijedeće:

• promicanje, uspostavljanje, obnavljanje, održavanje i /ili modificiranje izvođenja aktivnosti samozbrinjavanja, produktivnosti i slobodnog vremena – trening ADŽa
• promicanje, uspostavljanje, obnavljanje i održavanje senzomotoričkih, kognitivnih i psihosocijalnih komponenti aktivnosti (vještina)
  • sposobnost procesuiranja senzoričkih podražaja,
  • proceduralne vještine
  • iniciranje i završavanje aktivnosti
  • vještine potrebne za usmjerenost na zadatak,
  • sposobnost samoregulacije,
  • sposobnost odgađanja zadovoljenja određenih potreba, interakcijske i komunikacijske sposobnosti (izražavanje osjećaja na primjeren način, razvoj usposotavljanja i održavanja odnosa s vršnjacima i odraslima, uključenje u igru s vršnjacima itd.)

• procjena i prilagodba okoline potrebama i potencijalima dijeteta (prilagodba stana, sobe, prostorije u kojoj dijete uči/radi)
• edukacija roditelja, skrbnika, učitelja i sl

Terapija senzoričke integracije u djece s autističnim i drugim pervazivnim razvojnim poremećajem

Uzimajući u obzir činjenicu da u djece s autističnim i drugim pervazivnim razvojnim poremećajem postoji problem procesuiranja senzoričkih podražaja s ciljem uspješne i neovisne interakcije sa svijetom oko njih, terapija senzoričke integracije u velikom broju slučajeva daje vrlo pozitivne rezultate. Naime, činjenica da se tijekom SI terapije dijeci osigurava sigurno i uspješno svladavanje obrade senzoričkih informacija na njima primjeren način, osigurava prenošenje navedenih vještina u svakodnevni život i time bolje nošenje s mnogobrojnim izazovima koji se nalaze pred njima.

Ciljevi SI terapije u djece s autističnim i drugim pervazivnim razvojnim poremećajem postavljaju se nakon inicijalne procjene u SI prostoriji, provedbe radnoterapijskih procjena utemeljenih na SI pristupu, procjene u domu dijeteta (poželjno) i razgovora s roditeljima, no u načelu oni su slijedeći:

–      Razvijanje sposobnosti registriranja, diskriminacije i pridavanja značenja (svrhovitosti) zaprimljenim senzoričkim informacijam kroz osiguravanje kontroliranih, pravovremenih i smislenih senzoričkih iskustava,

–      Osiguravanje senzoričkih iskustava koja će poboljšati modulaciju i pojavu sve složenijih adaptivnih odgovora,

–      Osposobljavanje djeteta za aktivnu participaciju u djetetu smislenim aktivnostima,

–      Poboljšavanje organizacije ponašanja kroz aktivno sudjelovanje djeteta u njemu svrhovitim aktivnostima,

–      Facilitacija iniciranja, ideacije, sekvencioniranja, bilateralne koordinacije, vremenskog tempiranja i imitacije kroz uvođenje novih situacija, predmeta i zadataka na stupnjevit način.

Područje	Terapijska prilagodba	Rezultat
Razina uzbuđenja	Analiza djetetovog stupnja uzbuđenjaInterakcija treba biti ekscitatorna/inhibitatorna	Poboljšana usmjeravanja pažnje na važne osobe i predmete u okružju; spremnost na djelovanje
Senzorička modulacija	Prilagoditi intenzitet, trajanje i varijabilnost podražaja iz okružja	Poboljšanje samoregulacije ponašanja, emocija i interakcija
Senzorička diskriminacija	Izmjeniti vremensko-prostorne karakteristike	Osnažena percepcija šireg percepcijskog polja
Vještine	Stupnjevati izazove u području fine i grube motorike	Primjereno korištenje stupnja opterećenja, usavršavanje naučenih inetrakcija s osobama i predmetima
Praksija	Mijenjati zahtjevnost prema kreativnosti ideja, sekvencioniranje koraka i prilagodba na novine	Više automatskog i dinamičkog planiranja adaptivnih i kompleksnih akcija s predmetima i osobama
Organizacija ponašanja	Prilagoditi odgovornost spram  rastuće složenosti zadataka u vremenu i prostoru	Organizacija sekvenci višestrukih interakcija u postojećim i budućim situacijama

Tablica 1. Poticanje adaptivnih odgovora kroz primjenu SI pristupa prema Ayres (Sptizer, Smith Roley, 2001)

LITERATURA

• Dziuk MA, Gidley Larson JC, Pusto AA, Mahone EM,Denckla MB, Mostofsky SH (2007) Dyspraxia in autism: association with motor, social and communicative deficits. Pub: Developmental Medicine & Child Neurology
• Fisher  Ag,  Murray EA, Bundy  AC  (1991). Sensory Integration: Theory and Practice. F. A. Davis Company
• Greenspan SI, Wieder S (2004) Dijete s posebnim potrebama. Zagreb. Ostvarenje.
• Gabriels RL, Agnewa JA , Miller LJ , Gralla J, Pan Z, Goldson E, Ledbetter JC, Dinkins JP, Hooks E (2008) Is there a relationship between restricted, repetitive, stereotyped behaviors and interests and abnormal sensory response in children with autism spectrum disorders? Research in Autism Spectrum Disorders 2. 660–670.Elsevier.
• Benjak T i sur. (2011). Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (URL: http://www.hzjz.hr/epidemiologija/kron_mas/invalidi10.pdf, preuzeto svibanj 2012.)
• Kranowitz CS (2005). The Out od Sync Child, Recognizing and Coping with Sensory Processing Disorder, Revised and Updated Edition, Penguin Books Ltd.
• MacEwen H (2007). Sensory integration: Seeing behaviour Through sensory eyes. OACRS Conference. RedSensorial.
• Miller LJ, Hepburn S (2004) An update on sensory responsivity, sensory reactivity, and arousal in persons with autistic spectrum disorders: Current research and promising interventions. Autism Asperger Digest
• Smith Roley S, Blanche EI, Schaaf RC (2002). Understanding the Nature of Sensory Integration with divers populations. PRO-ED, Inc. Austin. Texas. USA
• Yack E, Sutton S, Aquilla P (2003) Building Bridges through Sensory Integration. 2nd Edt. Sensory Resources